Flow

Jeste li ikada u životu pronašli sami sebe kako, kao nakon duge hipnotizirane epizode, sjedite na istom mjestu i radite ono što ste krenuli još prije tko zna koliko dugo vremena?

Pogledate na sat i shvaćate da je prošlo neobično puno vremena i da se možda već čak malkice i smračilo. Onda se i ostale vaše tjelesne funkcije krenu vraćati u normalu pa osjetite  i glad.

Vjerujem da se mnogi prepoznaju u ovome. To čarobno stanje zove se flow.

Nekima ovo nije prvi put da čuju za taj termin. Flow je već dobro proučeni psihološki fenomen i koncept kojeg je prvi definirao mađarsko-američki psiholog Mihaly Csikszentmihalyi. To je, laički rečeno, visokofunkcionalno stanje svijesti, stanje u kojem naša svijest i koncentracija teku poput rijeke, bez opiranja.

Ako ste ikada pisali ispit i iz njega vas je trgnulo tek zvono jer ste bili potpuno uronjeni u rješavanje ispita – to je flow. Ako ste sportaš, plesač ili slično i igrate utakmicu, izvodite točku koncentrirajući se samo na uvjete u kojima radite – to je flow. Ako ste učili, pisali, čitali, slikali ili radili bilo kakvu aktivnost koja za vas osobno predstavlja neku intrinzičnu vrijednost i činili to potpuno uronjeni u ono što radite – to je flow.

Flow se smatra fenomenom visoke vrijednosti jer svaki zadatak uz određene uvjete može pretvoriti gotovo u igru, u tok vaših vještina, zadatka pred vama i vaše unutarnje motivacije. Postoje mnogi preduvjeti da se postigne stanje flowa.

Prije svega, distrakcije moraju biti eliminirane. To je samo po sebi objašnjivo. Ako netko/nešto konstantno prekida ono što radite (obično je to mobitel) – nikada nećete moći ući u stanje flowa.

Vaše vještine i osjećaj izazova moraju biti u blagoj diskrepanciji. Što to znači? To znači da je težina zadatka nešto iznad vaših vještina i to zadatak čini dovoljno izazovnim da znate da ga možete napraviti i da vam ne postane dosadno, a opet i dovoljno laganim da vaše raspoloženje ne skrene u frustraciju.

To za sobom povlači da znate što želite i kako to želite te znate sami u sebi pronaći povratnu informaciju o tome kako vam ide.

Zanimljivo je otkriće bilo da u stanju flowa mozak koristi manje kapaciteta, a ne više kao što se pretpostavljalo. Dakle sav vaš fokus usmjeren je na zadatak pred vama i vaše zadovoljstvo njime proizlazi iz vaših intrinzičnih vrijednosti. Također, zanimljivo je da se flow može postići i u grupi – najbolji osobni primjer koji mogu naći je pjevanje u zboru na koncertu ili natjecanju. To je kolektivno stanje flowa, maksimalna koncentracija skupine.

Odabrala sam pisati o flowu jer smatram da je to jedno od najvrjednijih stanja u koje čovjek može ući jer se može primijeniti na sve sfere čovjekova života – one kreativne (flow uvijek uključuje kreativnost, maštu, zamjećivanje uzoraka i povezivanje ideja!) i profesionalne, akademske, sportske i doslovno bilo koje.

Zapravo ulazeći dublje u temu i pišući o njoj u pokušaju prenošenja ideje i koncepta flowa uviđam kako je to dosta veliki korak jer uključuje puno terminologije koja u samoj srži i nije toliko bitna.

Bitno je da shvatite što je flow i kako ga postići i primijeniti.

Želite trošiti manje vremena na aktivnosti poput učenja, a više na vaše interese (i pritom biti jednako efikasni u obje sfere) – flow je dobar način za to i u jednom i u drugom smjeru. Treba napomenuti da prvo treba naučiti kako učiti – nešto što većina ljudi ne zna.

Kako riješiti problem loše koncentracije koja vam je potreba za učenje? Na primjer, ne možete se koncentrirati čak ni kad uklonite mobitel i laptop i ostale ometače.

Za vježbanje koncentracije je dobro čitati. Čitanje je dobro za svakojake kognitivne funkcije, ali ovdje su glavne mašta i koncentracija. Za koncentraciju je dobra i meditacija i vježbe disanja. Postoji nešto što se zove box breathing – udahnite kroz 5 sekundi, zadržite dah 5 sekundi, izdahnite kroz 5 sekundi, zadržite dah 5 sekundi – i tako u krug (ili u kvadrat). Vrlo jednostavna vježba koja vas tjera da se koncentrirate na vlastiti dah i nedostatak kisika. Što se tiče meditacije, ona ne mora imati duhovnu komponentu, ona može služiti za samo umirivanje i stišavanje vašeg uma i misli. Misli mogu biti jednako dobri ometači koncentracije koliko i mobitel. Naučiti ih stišati je vještina koja se uči, ali je kasnije vrijedna.

Ako mi ne vjerujete pokušajte zatvoriti oči i ne misliti ni na što.

Ništavilo je ono što želite postići ako želite napraviti mjesta svojoj kreativnosti i vještinama. Nešto tako naizgled jednostavno, ali zapravo gotovo nedostižno. Ništavilo se vježba i postiže godinama, a u svijetu prenatrpanom informacijama koje gotovo bez filtra stižu od svukud još ga je i teže postići. Višak informacija otežava vaš flow i ne dopušta vašim temeljnim ljudskim sposobnostima da dođu do izražaja.

Razmislite o tome.

Sljedeći put kada uranjate u neki aktivnost pokušajte primijetiti što ste radili da se to dogodi.

Za ulazak u stanje flowa preporučuje se glazba s uzorkom ili ponavljajućom melodijom poput electro glazbe. Glazba ne smije imati tekst i bilo bi poželjno da je relativno nepoznata uhu. Ambijentalna glazba je tu dobro rješenje, white noise i čak i tiha klasična glazba. Izbora na YouTubeu i drugim platformama imate napretek.

Poželjno je i malo stresa, malo pritiska i uzbuđenja. Ako vam je netko rekao da funkcionira bolje pod pritiskom – vjerojatno je na to mislio. Sjetite se samo rješavanja ispita – postoji doza stresa, vremenski limit i mala diskrepancija u težini zadataka i vaših vještina. Ako ste zbilja naučili za taj ispit to je upravo savršeni recept za postizanje flowa. Mozak se pod adrenalinom bolje koncentrira i postaje efikasniji. Sasvim malo stresa je u redu. Malo više od toga i već postaje kaotično.

Kao što vidite, balansiranje ovih faktora je dosta osjetljivo, ali je i moguće. Štoviše, moguće ih je naučiti kontrolirati i ući u željeno stanje kada to poželimo. Ono što je potrebno je strpljenje i samodisciplina. Pri ovom mislim na mobitel i slične stvari. Ako ne učinite prvi korak, ništa od toga.

Zapravo poanta ovog teksta je bila posaditi sjeme misli o ništavilu. Ideja ništavila polako se gubi u svijetu zasićenom informacijama. Informacije imaju svoju vrijednost jedino ako se daju iskoristiti i ako služe nekoj svrsi. Većina informacija za pojedinu osobu ne služi svrsi i samo postoje da bi postojale. One mogu potaknuti neku iskru, ideju i tu je njihova uloga ispunjena. Međutim, u ništavilu sve te iskre koje jedna osoba ima najviše dolaze do izražaja.  U ništavilu vaše će sposobnosti zasjati i postojat ćete samo vi. Svedite svoju radnu i kreativnu okolinu na ono što vas potiče da radite i postići ćete flow.

Autorica: Lou Masacky

2 comments

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s